Istraživači su utvrdili da u četiri oblasti velikog mozga glodara, koje su najaktivnije u budnom stanju, koncentracija ATF-a raste u vrijeme prvog sna, pri čemu aktivnost mozga u cjelini opada.
Tim za istraživanja u
medicinskoj školi u Harvardu tvrdi da je znanstveno dokazao da u
početnim fazama sna, delovi mozga koji su aktivni u budnom stanju brzo
povećavaju rezerve energije, koja se u daljnjim fazama spavanja troši u
procesima obnavljanja.
Autori istraživanja, objavljenog u časopisu "Journal of Neuroscience", ističu da njihovi podaci proširuju saznanja o jednoj od najstarijih i nedovoljno i istraženih znanstvenih nedoumica - funkciji sna. Praktički ne postoje suvremena znanstvena istraživanja energetske funkcije mozga koja bi se izvela pomoću visoko senzibilnih metoda.
Svojstva sna
Okrepljujuća svojstva dobrog sna dobro su poznata ne
samo znanstvenicima, već i svim ljudima, ali su postojeće informacije o
direktnim biološkim procesima u velikom mozgu još nepotpune.
Kako bi
razjasnili jedan od aspekata rada velikog mozga u vrijeme sna,
znanstvenici su u velikom mozgu laboratorijskih pacova mjerili razinu adenozintrifosfata (ATF), hemijskog spoja čija je funkcija uskladištiti energiju u svim stanicama organizma, bez izuzetka.
Istraživači su utvrdili da u četiri oblasti velikog mozga glodara, koje su najaktivnije u budnom stanju, koncentracija ATF-a primjetno raste u vrijeme prvog sna, pri čemu aktivnost mozga u cjelini opada. Pri završetku sna, razina ATF-a
se vraća na početne vrednosti, a u budnom stanju je, ne povećavajući
se, ostajao na istoj razini. Ukoliko bi pacove prinudno lišavali sna tri
do šest sati u vrijeme kada bi obično spavali, razina ATF-a se nije povećavala.
Znanstvenici zaključuju da se energija sakupljena u prvoj polovini sna
potom troši u procesima obnavljanja, koji su nemogući u budnom stanju,
jer živčane stanice i bez toga troše puno energije za svoje funkcije.
Нема коментара:
Постави коментар